MMR vakcine – Sve što treba da znate o MMR vakcinama
/
/
MMR vakcine – Sve što treba da znate o MMR vakcinama
doktorka sa vakcinom

MMR vakcine – Sve što treba da znate o MMR vakcinama

MMR vakcina je njaznačajnija prevencija tri izuzetno zarazne bolesti. U Republici Srbiji je ona uvedena još 1994. godine, kada je i predviđena obavezna vakcinacija beba. Međutim, u našem regionu još uvek vlada skeptičnost u vezi njene upotrebe i potencijalnih posledica koje može prouzrokovati.

U nastavku teksta pročitajte sve o značaju i funkciji ove trovalentne vakcine, kao i koje su to sve zablude koje sprečavaju ljude na regularnu vakcinaciju.

Šta su MMR vakcine?

MMR vakcina je dokazano najefektivnija zaštita u borbi protiv 3 virusne infekcije:

  • Measles – Male boginje
  • Mumps – Zauške
  • Rubella – Rubela (crvenka)

Male boginje su virusno obolenje koje odlikuje povišena temperatura, malaksalost, kašalj, konjuktivitis i pojava ospica po celom telu. Prvi simptomi se javljaju do 14 dana od momenta kada se dete zarazilo, a bolest se prenosi kapljičnim putem (najčešće kijanjem i kašljanjem). Teške komplikacije usled dobijanja ove bolesti podrazumevaju upalu pluća (pneumoniju) i zapaljenje celog područja mozga (encephalitis), i mogu biti fatalne po dete.  

Zauške se manifestuju kao otok pljuvačnih žlezda lociranih u predelu uha i donje vilice. Dete obično pati od visoke temperature i bola u grlu. Inkubacija podrazumeva period od 12 do 25 dana. Težak oblik komplikacija upućuje na upalu moždanih ovojnica (meningitis) ili mozga (encefalitis), ili čak i gubitak sluha. 

Rubela se, kao i male boginje, ubraja u grupu osipnih groznica. Pored ospica po telu, karakteriše je i visoka temperatura i oticanje potiljačnih limfnih žlezda. Ona je posebno opasna po trudnice, jer  može da izazove velika oštećenja kod fetusa ukoliko se žena zarazi u prva 3 meseca trudnoće.

MMR vakcina je jedina efektivna prevencija ovih virusnih oboljenja, a osobe koje su vakcinisane stiču gotovo doživotni imunitet, odnosno otpornost na njih.

Ovu injekciju je izumeo čuveni američki mikrobiolog Maurice Hilleman 1971. godine, nedugo nakon što je njegova ćerka obolela od malih boginja. Pored ove kreirao je i preko 40 drugih vakcina (poput one za hepatitis A i B) koje su spasile više miliona ljudi širom sveta.

Sastav MMR vakcine – Šta je u vakcini?

Vakcine obuhvataju aktivne i neaktivne sastojke. Neaktivni sastojci podrazumevaju komponente poput sorbitola, saharoze i hidrolizovanog želatina kako bi kreirali odgovarajuću konzistenciju injekcije radi boljeg i lakšeg ubrizgavanja.

Aktivni sastojci se odnose na oslabljne viruse malih boginja, zaušaka i rubele (ili rubeole). Ti sastojci su proizvedeni u laboratoriji, u kontrolisanim uslovima, na tradicionalan način. Oni se uzgajaju u kulturama pilećih embriona, a kako su ti pilići nerazvijeni, osobe koje su alergične na jaja ih mogu provereno da prime vakcinu.

Nakon ubrizgavanja, slabija verzija virusa (proizvedena u laboratoriji u sigurnim uslovima) izaziva infekciju i aktivira naš imuni sistem.

Kada se prima vakcina protiv malih boginja, zaušaka i rubele?

U cilju dostizanja aktivne imunizacije protiv pomenutih virusnih oboljenja, neophodno je da deca prime 2 doze vakcine.

Prvu dozu vakcine beba prima kada navrši 12 meseci ili u periodu između 12 i 15 meseci života, ukoliko mu je iz određenih medicinskih razloga tako prepisano od strane lekara.

Drugu dozu dete prima pred polazak u prvi razred osnovne škole, tj. sa 6 navršenih godina. Revakcinacija igra esencijalnu ulogu u postizanju kolektivnog imuniteta radi suzbijanja i konačnog  eleminisanja ovih virusnih infekcija.

MMR vakcine se ubrajaju u 10 obaveznih vakcina unutar Republike Srbije. Kako su zakonom propisane, one su besplatne i zakazuju se na osnovu kalendara vakcinacije u Domu zdravlja.  Izuzetak su privatne klinike i ordinacije koje mogu naplatiti uslugu vakcinacije i pregleda, a cena MMR vakcine zavisi od same ustanove.

Na učestalo pitanje da li su MMR vakcine bezbedne, medicinski stručnjaci daju potvrdan odgovor. Svaka vakcina , koja je određena kao obligatorna od strane države , je prethodno registrovana i testirana u Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS). U skladu sa tim, vakcinacija je potupno bezbedne.

Priprema za MMR vakcinu

Roditeljima se savetuje da obave generalni medicinski pregled deteta pre prijave za vakcinaciju, kako bi se izbegle minimalne šanse da dođe do komplikacija. Ove komplikacije se, između ostalog, odnose i na nuspojave i neželjene efekte o kojima će biti posebna reč dalje u tekstu.

MMR vakcinu ne treba da prime osobe koje su klinički imunosupresivne ili trudne

Imunosupresivnost znači da je oslabljena normalna imunološka reakcija organizma usled dejstva različitih supstanci koje su nastale u našem organizmu ili smo ih primili iz spoljašnje sredine (do nje dolazi konzumiranjem određenih lekova, nakon transplantacije, zbog prisustva druge infekcije, …). Ovo se odnosi i na majke koje su bile trudne ili su dojile, a bila im je postavljena imunosupresivna terapija. 

Ukoliko vaša beba boluje od raka ili je primilo transfuziju krvi, potrebna je prethodna se konsultacija sa izabranim lekarom kako bi se utvrdio odgovarajući termin vakcinacije. 

Majke bi obavezno treble da odrade rutinsku kordocentezu kako bi utrdile da dete neće imati disfunkcije izazvane rubelom i drugim bolestima. Preporučuje se i da se sprovede niz testova, odnosno aminocenteza koja detektuje potencijalne neurološke bolesti kod beba.

Generalnim pedijatriskim pregledom i rutinskom vakcinacijom drastično povećavate šanse da se vaše dete ne razboli od ovih virusnih infekcija.

MMR vakcine – Iskustva i reakcije na MMR vakcinu

Iskustva sa MMR vakcinom nalažu da nije garantovano da će vaše dete imati neki oblik reakcije, već da je sasvim moguće da ono prođe i bez ikakvih simptoma, što je potpuno normalno. 

Mnogi roditelji su zabrinuti zbog potencijalne reakcije njihovih mališana na MMR vakcinu jer misle da su ti nepoželjni efekti trajni. Međutim, ta zabrinost najviše proizilazi iz nedovoljne informisanosti u vezi samog procesa vakcinacije.

Neželjeni efekti i nuspojave MMR vakcina, kao i svakih drugih vakcina i lekova, su sastavni deo reagovanja organizma na primanje ovakvih supstanca. 

Na ove reakcije se gleda kao na znak da je naš imunološki sistem pokrenut i da je u stanju da detektuje određene viruse i tako pruži zaštitu u budućnosti.

Odgovor na učestalo pitanje: Koliko traje reakcija na MMR vakcinu? su jednosložno ponudila brojna istraživanja – sve nuspojave nakon primanja injekcije su kratkoročne i mogu se javiti u različitim vremenskim perioda.

Ponašanje deteta posle MMR vakcine

Statistika ukazuje da su njačešći efekati blagi i da se manifestuju se u vidu crvenila, kratkotrajnog bola ili manjeg otoka na mestu injekcije.

Uobičajni neželjeni efekti se javljaju od 6 do 10 dana nakon vakcinacije i oni podrazumevaju povišenu temperaturu kod deteta, potencijalni gubitak apetita i osip nalik na boginje.  Ovakvi simptomi traju 2 do 3 dana, a osip može trajati i do 5 dana. 

Nije neuobičajeno da se neki simptomi javljaju i oko 3 nedelje od primanja vakcine. Ti simptomi obično uključuju povišenu temperaturu i otečene žlezde u predelu vrata ili ispod vilice. Ova pojava po manifestaciji podseća na zauške i pogađa 1 od 50-oro dece, a trajanje je kratkog roka.

Retke pojave kod dece su zapaljenje zglobova i napadi. Ni ove nuspojave nemaju dugoročnog efekta, te je jedino važno da se tom prilikom javite izabranom lekaru kako biste adekvatno sprečili dodatne komplikacije. Ove manifestacije su obično posledica same (već prethodno dobijene) infekcije nego same MMR vakcine.

Studije su pokazale da deca obično “burnije” reaguju na prvu dozu injekcije, dok su propraćeni efekti nakon rekvakcinacije značajno manji.

Nuspojave MMR vakcine

Bezbednost primene vakcine protiv malih boginja, zaušaka i rubele je predmet rasprave već 3 decenije. Brojne studije sa značajnim brojem uzoraka su utvrdile da su MMR vakcine u potpunosti sigurne za korišćenje i da ne izazivaju nikakve dugotrajne posledice.

Debata oko uticaja MMR vakcine na osobe alergične na jaja je dugo bila u žiži javnosti. Studija sa uzorkom od 54 dece koja prethodno nisu bila vakcinisana i kojima je alergija na jaja bila ustanovljena, dokazala je da nijedno dete nije imalo trenutnu ili odloženu neželjnu rekaciju na MMR vakcinu

Slična briga je bila usmerena i na decu sa epilespijom, međutim nije pronađena nikakva veza koja afirmiše da dotična vakcina izaziva ili pogoršava epilepsiju.

Najveća briga kod roditelja koji odbijaju da vakcinišu svoju decu bazirana je na netačnoj pretpostavci da MMR vakcina prouzrokuje autizam.

MMR vakcina i autizam

Tvrdnje koje sugerišu da se vakcinacijom protiv malih boginja, zaušaka i rubele izaziva autizam su u potpunosti odbačene sa stanovišta nauke. Do danas je objavljeno preko 40 epidemioloških studija koje su dokazale da ne postoji korelacija između MMR vakcine i opasnosti od razvitka autizma.

Skeptičnost kod ljudi se prvi put javila 1998. godine kada je dr Andrew Wakefield, britanski gastroenterolog, sproveo istraživanje u kojem je isticao direktnu povezanost ove neurorazvojne bolesti i trovalentne injekcije. Istraživanje su mediji temeljno propratili, a istovremeno se privukla velika pažnja javnosti, što je samo doprinelo širenju neutvrđenih informacija. 

Dr Wakefield je analizirao grupaciju od 12-oro dece koja su prijavila probleme sa stomačnim bolovima, dijarejom i poteškoćama u govoru. Kod dotične grupe je prethodno ustanovljen normalan psihomotorni razvoj, sve do dolaska u bolnicu. 

Tokom njihovog boravka tamo, autizam je ustanovljen kod 9-oro dece, što je i navelo da se pretpostavi da postoji povezanost između vakcine i autizma. 

Međutim, kako je količina uzorka bila nedovoljna da bi se izveo zaključak, istraživanje je odbačeno.

Kasnije se ustanovilo da ne postoji direktna veza između MMR vakcine i autizma, već su se događaji samo vremenski poklopili. Deca treba da prime vakcinu protiv malih boginja u drugoj godini života, a istovremeno se do druge godine mogu zapaziti i prvi simptomi autizma poput izazova u komunikaciji (gubitak ranije naučenog govora, kasni razvoj glasovnih sposobnosti, kontinuriano izgovaranje istih reči), ponavljanje istih gestova i problemi sa čulnim opažanjem.

Medijska propraćenost ovog istraživanja je dovela do toga da su roditelji tokom 90-ih masovno odbijali da vakcinišu svoju decu, što je dovelo do pojave epidemije, a trend i posledice su prisutne i danas. Iako su objavljene brojne studije koje afirmišu bezbednost ovih vakcina, kod ljudi još uvek postoji nepoverenje.

Istraživanje iz 2019. godine na uzorku od 650.000 dece u Danskoj je potvrdilo tezu da MMR vakcine ne izazivaju autizam, niti povećavaju šanse za njegov razvoj.

Prema podacima SZO, da bi se stekao i održao kolektivni imunitet mora biti vakcinisano 95% ciljne grupacije. 

Nadamo se da vam je ovaj tekst pomogao da razbijete mitove i zablude vezane za regularnu vakcinaciju. Zdravlje i bezbednost deteta treba da bude primarno zaduženje svakog roditelja, a pravilna izgradnja detetovog imuniteta je samo prvi korak ka ovom poduhvatu.

Start typing and press Enter to search

Tvoja korpa

Nema proizvoda u korpi.